Proteini su nužni za normalno funkcioniranje organizma i zdravlje jer su zaduženi za:
izgradnju stanica i tkiva,
održavanje čvrstoće kostiju,
reguliranje metabolizma i tekućine,
popravljanje oštećenja.
Smanjenje unosa proteina smanjuje opterećenje jetre i bubrega pa je niskoproteinska prehrana jedna od strategija liječenja bolesti jetre i bubrega. Niskoproteinska prehrana trebala bi se temeljiti na namirnicama bez ili siromašnim proteinima, dok bi se unos namirnica bogatih proteinima trebao smanjiti.
Ovdje je dakle riječ o prehrani koja se preporučuje osobama s ozbiljnim dijagnozama i ozbiljnim oštećenjima jetre i bubrega.
M E Đ U T I M !
Nedostatak proteina u organizmu može dovesti do nepovoljnih posljedica. Prehrana siromašna proteinima može utjecati na:
imunološki sustav,
mišićnu masu,
rast djece,
kosti,
unos drugih važnih nutrijenata.
Proteini su glasnici za sve važne procese u organizmu!
Hrana siromašna proteinima sadrži mnoge važne nutrijente, ali neki se nutrijenti nalaze u najvećim količinama ipak u proteinski bogatoj hrani.
Kada ne unosite dovoljno proteina, u tijelu se od molekula koje nisu proteini tvore molekule koje glume proteine. To je obrambeni mehanizam organizma koji je predviđen za preživljavanje a ne življenje (na primjer, ako netko ostane zarobljen pod ruševinama, priroda je omogućila da se na taj način organizam može samoodržati i bez hrane).
Nakon prvotnog smanjivanja, prethodnim načinom života, prekomjernog unosa proteina i nezdravih masnoća (gdje u procesu čišćenja organizma i rasterećenja jetre vidite poboljšanja), nakon nekog vremena lako je otići u drugu krajnost gdje u jednom trenutku vašem organizmu ponestane rezervi i prelazi u prethodno spomenuti mehanizam preživljavanja.
U takvome stanju, vaš organizam je pod stresom te počinje izlučivati kortizol; hormon stresa. Također, ukoliko preskačete obroke, kasno idete spavati, često gladujete jer ne stignete jesti (ili mislite da trebate gladovati radi neke posebne dijete), i to se događa učestalo (a vi ste sve umorniji, nervozniji i zdravstveno stanje vam je sve lošije); provjerite kortizol!
Ukoliko ste stalno;
- Umorni
- Reagirate na svaku sitnicu
- Već se ujutro budite s osjećajem stresa
- Sve vam se čini hitno za riješiti
- Stalno ste nervozni
svakako provjerite razinu kortizola!
Kortizol se izlučuje kada preskačete obroke (slučajno ili namjerno) radi regulacije razine šećera u krvi.
U stresnim situacijama, hipotalamus, dio mozga koji je uključen u regulaciju različitih funkcija tijela, signalizira nadbubrežnim žlijezdama da otpuste kortizol. Kortizol zatim putuje kroz krvotok do ciljnih organa i tkiva, gdje izaziva niz biokemijskih promjena koje pomažu tijelu da se nosi sa stresom.
Kortizol ima nekoliko učinaka koji su korisni u kratkoročnom stresnom odgovoru. On povećava razinu šećera u krvi kako bi osigurao dodatnu energiju mišićima, poboljšava budnost i pažnju te potiče upalne i imunološke odgovore kako bi se tijelo bolje nosilo s mogućim ozljedama ili infekcijama. Međutim, dugotrajno visoke razine kortizola, posebno izazvane kroničnim stresom, mogu imati negativne učinke na zdravlje.
Povišene razine kortizola mogu utjecati na teže uspavljivanje, održavanje sna i buđenje, što može dovesti do poremećaja spavanja. Poteškoće sa spavanjem uzrokuju i dodatne simptome poput lakšeg nakupljanja masnoća u tijelu, povećanje razine stresa te razvijanje anksioznosti. Povećanje tjelesne mase dolazi i kao dodatni simptom, ali i jasan znak viših razina kortizola. Pokazalo se da visoke razine kortizola mogu doprinijeti prekomjernom nakupljanju masnog tkiva, posebno u području trbuha. Dokazano je i da povišene razine kortizola mogu utjecati na imunološki sustav, što može rezultirati smanjenom sposobnošću tijela da se bori protiv infekcija i bolesti.
Također, postoje istraživanja koja su istraživala vezu između kortizola i mentalnih poremećaja poput anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Neka istraživanja su sugerirala da visoke razine kortizola mogu biti povezane s većim rizikom od razvoja ovih poremećaja.
Ovdje su još neki od mogućih simptoma viška kortizola:
– povećanje tjelesne mase i težine i težine, posebice naglo, teškoće u gubitku kilograma, povećan apetit posebice za visokokaloričnom hranom
– promjene raspoloženja uključujući anksioznost, razdražljivost, depresiju ili osjećaj stalne napetosti
– problemi sa spavanjem, teškoće prilikom uspavljivanja, buđenje tijekom noći, nesanica
– osjećaj umora i iscrpljenosti i nakon odmora
– nedostatak energije i snage
– poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i jasnoćom misli
– povećana sklonost infekcijama, prehladama i bolestima
Ukoliko se nalazite u prethodno pročitanim simptomima, svoje razine kortizola možete vrlo jednostavno provjeriti krvnom pretragom (ali i preko uzorka urina).
Ukoliko nalazi zaista pokažu visoke razine kortizola trebate pod hitno smanjiti (ili najbolje u potpunosti eliminirati) unos kofeina i prestati pušiti. Čak i samo umjerena redovita tjelesna aktivnost može pomoći u regulaciji razine kortizola. Vježbanje oslobađa endorfine, prirodne hormone “dobrog osjećaja”, koji mogu pomoći u smanjenju stresa i regulaciji samog hormona.
Uravnotežena prehrana s naglaskom na hranu bogatu hranjivim tvarima (neprerađene namirnice) može pomoći u regulaciji razine kortizola. Uključite u prehranu namirnice poput svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, proteina i zdravih masti.
Imajte dobro uređen raspored gdje svaki dan idete spavati u slično vrijeme (i da to vrijeme nije u jedan ili kasnije u noći). Barem 40 minuta prije polaska na spavanje ne gledajte u ekrane te prigušite većinu svjetala u vašem domu kako bi tijelo samo od sebe moglo početi proizvoditi melatonin.
Za dodatnu pomoć u vidu ciljane suplementacije i smjernica oko adekvatnih korekcija u prehrani obratite se za vodstvo na mail nutricionist@zdravi-gurman.com.
