U posljednje vrijeme po raznim portalima kruže neke ekstremne ideje o izbacivanju određenih makronutrijenata iz prehrane kako bi se došlo do ozdravljenja.
Radikalne dijete jesu zaista dobra ideja za kratkotrajno čišćenje organizma, međutim nikako nisu za uobičajeni stil života jer nakon određenog vremena vi počinjete izgladnjivati i svoj organizam a ne samo uzročnika vaše bolesti ili stanja. Prije nego se samoinicijativno odlučite lišiti svih izvora proteina i zdravih masnoća, važno je razumjeti što točno izbacujete iz prehrane. Kada to budete razumjeli, shvatit ćete da je prije takve odluke ipak važno savjetovati se sa stručnom osobom da bi ispravno procijenili koliki je period s obzirom na vašu dob, kilažu ili stanje zaista ljekovit, a kada takav režim prehrane može štetno utjecati na vaše zdravlje.
Što su to proteini?
Uz vodu, bjelančevine (u hrani) ili proteini (unutar tijela) su tvari od ključne važnosti u tijelu. Bitne su za rast i razvoj svih tjelesnih tkiva, glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa.
Proteini su ujedno i enzimi koje kodira DNK i pomoću njih signalizira i provodi određene biokemijske reakcije i procese.
Na primjer, inzulin je proteinski hormon zadužen za regulaciju šećera u krvi.
Proteini se sastoje od aminokiselina koje se dijele na:
· esencijalne aminokiseline koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu pa ih moramo uzimati putem hrane. Razlikujemo devet esencijalnih aminokiselina, a to su leucin, izoleucin, lizin, metionin, treonin, triptofan, valin, histidin.
· neesencijalne aminokiseline koje se mogu u organizmu stvoriti ili iz ugljikohidrata ili iz esencijalnih aminokiselina.
· uvjetno esencijalne aminokiseline koje mogu postati esencijalne pod određenim uvjetima pothranjenosti ili povećanih potreba primjerice kod dojenčadi (arginin, glutamin, prolin, cistein, serin, tirozin).
Bjelančevine se nalaze u raznim vrstama prehrambenih namirnica pa se gotovo može reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani, osim u rafiniranim šećerima i mastima. Nalazimo ih u:
1. hrani životinjskog podrijetla
2. hrani biljnog podrijetla-mahunarkama i žitaricama, orašastom voću i sjemenkama
3. algama i gljivama
Ako hranom ne unosimo aminokiseline koje tijelo ne može samo stvoriti (esencijalne), a kako ne bi prestali biokemijski procesi u stanicama , ono će za podmirenje potreba iskoristiti vlastite strukturne proteine i doći će do razgradnje mišićne mase i pojačanog katabolizma (metabolizam razgradnje).
Posljedica su umor i bol u mišićima ali i napredovanje do kaheksije-jakog gubitka mišićne mase. Izazivaju i lučenje hormona glukagona koji sprječava hipoglikemiju i hiperinzulinemiju tj.povećava razinu šećera u krvi (kroz glukoneogenezu-tvorbu glukoze iz glukogenih aminokiselina) i omogućava dobivanje energije iz masnih stanica.
Zašto su nam važne masti?
Postoje određeni esencijalni vitamini (vitamini koje naše tijelo nije sposobno samo proizvesti i unašamo ih isključivo putem hrane) koji su topivi isključivo u mastima, što bi reklo da ukoliko u tijelo ne unosimo zdrave masnoće, ti vitamini nemaju mogućnost apsorpcije pa makar ih suplementiramo kroz dodatke prehrani.
Koji su to vitamini?
Vitamini topljivi u mastima poznati su i pod nazivom liposolubilni vitamini. To su vitamini A, D, E i K. Oni nisu topljivi u vodi, već u mastima pa ih je potrebno unositi uz manje količine masti kako bi se oni uspješno apsorbirali iz crijeva u krvotok.
Važno je razumjeti da se ovi vitamini, unatoč suplementiranju, bez unosa zdravih masnoća neće apsorbirati te često viđam deficite kod svojih pacijenata koji su se samoinicijativno podvrgnuli ovakvom režimu.
Dakle nije potrebno unositi velike količine masnoća, već će i manja količina zdravih masti dnevno biti dovoljne za apsorpciju ovih vrlo važnih vitamina.
Neke uloge liposolubilnih vitamina su održavanje normalne funkcije:
· očiju,
· kože,
· probavnog sustava,
· pluća,
· kostiju,
· zuba,
· živčanog sustava,
· krvi.
Vitamini topljivi u mastima – vitamin A
Vitamin A najpoznatiji je po ulozi koju ima u očuvanju zdravlja očiju. To nije jedan spoj, već vitamin A obuhvaća tri spoja – najpoznatiji je retinol, a potom retinal i retinoična kiselina. Retinol je najčešće prisutan oblik vitamina A u hrani.
Ovaj vitamin topljiv u mastima važan je za mnoge procese u tijelu. Uloge vitamina A su:
· očuvanje vida – dio je molekule rodopsina u oku pa je važan za noćni vid,
· omogućava normalno funkcioniranje imunosnog sustava,
· nužan je za normalan rast i razvoj,
· sudjeluje u razvoju kostiju i zuba,
· podržava plodnost i normalan razvoj fetusa,
· omogućuje normalan rast kose.
Uz to, znanstvena studija objavljena 2016. godine u časopisu Journal of Clinical and Diagnostic Research istaknula je da “Vitamin A ima važnu ulogu tijekom razvoja neurona rano u životu te da ostaje aktivan i u živčanom sustavu odraslih.” Vitamin A mogao bi biti koristan kao pomoćna terapija Alzheimerove bolesti, osobito zbog toga što je često prisutan deficit vitamina A i beta-karotena kod tih pacijenata.
VITAMIN D
Adekvatna razina vitamina D u krvi odgovorna je za zdravlje mnogih organskih sustava u tijelu, a najpoznatija je njegova uloga u apsorpciji i metabolizmu kalcija i fosfora. Vitamin D ima mnogobrojne uloge u:
· mišićnom sustavu,
· kardiovaskularnom sustavu,
· skeletnom sustavu,
· živčanom sustavu,
· imunosnom sustavu.
Vitamin D uključen je u brojne procese u organizmu pa se suplementacija već koristi kao pomoćna terapija u liječenju nekih bolesnih stanja, poput nekih „autoimunih bolesti“ kod kojih je nedostatak ovog vitamina učestao (npr. multipla skleroza, dijabetes tip 1 i reumatoidni artritis).
Kada je organizam vitaminom D u deficitu prirodna reakcija tijela budu simptomi koji se obično očituju kao simptomi depresije (sigurno ste čuli da se kaže da su ljudi zimi depresivniji nego ljeti, a to je upravo radi izostanka sunca a samim time i izvora D vitamina).
VITAMIN E
Vitamin E djeluje primarno kao antioksidans u staničnim membranama. To znači da od štiti stanične membrane od oksidacije i oštećenja koja nastaju kao posljedica oksidacijskih procesa u organizmu. Neke od uloga vitamina E su:
· sprječava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina i vitamina A tijekom probave i u tjelesnim tkivima,
· štiti eritrocite od hemolize, tj. razgradnje,
· važan je za reprodukcijsko zdravlje i plodnost,
· pomaže u održavanju epitelnog tkiva,
· sudjeluje u sintezi prostaglandina (član grupe lipidnih spojeva koji su izvedeni iz enzimatskih masnih kiselina i imaju važne funkcije u ljudskom tijelu).
Vitamin E prilikom zaštite od oksidacijskih oštećenja surađuje s mineralom selenom. Dakle, za njegov optimalni učinak važno je unijeti dovoljno selena, što se može postići već s jednim brazilskim oraščićem dnevno.
VITAMIN E
Ulogu vitamina K vrlo je jednostavno zapamtiti jer počinje slovom „K“. To je koagulacija ili zgrušavanje krvi. Koagulacija je vrlo važna kada se ozlijedimo jer ona omogućava zarastanje rane i sprječava iskrvarenje.
Osim svoje uloge u koagulaciji, prema kojoj je i dobio ime, vitamin K važan je za zdravlje kostiju, a sudjeluje i u sprječavanju kalcifikacije krvnih žila.
Važnost vitamina K očituje se i u metaboliozmu kosti. Potiče stvaranje osteoblasta – stanica odgovornih za sintezu koštanog tkiva. Istovremeno, inhibira stvaranje osteoklasta koji su zaduženi za razgrađivanje koštanog tkiva. Vitamin K djeluje i na razini ekspresije odnosno ispoljavanja gena.
Jutro bez masnoća te raznolika i balansirana prehrana u ostatku dana (bez glutena, kazeina, jaja, umjetnih šećera i svinjetine) omogućiti će vašem organizmu čišćenje čak polovicu dana, dok tijekom druge polovice dobiva sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje te da bi si mogao uzeti sve što mu je potrebno za borbu protiv patogena.
